Hvala vam još jednom na sjajnoj podršci kako na skupovima tako i putem poruka. Posebno se zahvaljujem onima koji su mi dali veoma korisne savjete i uputili iskrene poruke sa problemima iz svakodnevnog života. U velikom broju poruka su mi postavljana pitanja na koja sam već dao javno odgovor, od portala do novina. Dalje u ovom tekstu segmentirano ćete imati pregled tih odgovora. Sve vas puno selamim i pozdravljam.
-DNEVNIK.BA
Gospodine Izetbegoviću za početak kako bi ste ocjenili četverogodišnji mandat Predsjedništva BiH i posebno bošnjačkog člana Predsjedništva BiH gosp. Harisa Silajdžića?
Odgovor: Ukratko, nerad i nesloga. Koliko je utemeljena ova ocjena, najviše govori činjenica da su dosadašnji članovi Predsjedništva BiH za pune četiri godine održali samo 75 redovnih sjednica, a trebali su 200. Nikad nisu donijeli program rada, a prema važećem Poslovniku o radu bili su obavezni to učiniti. Prema Ustavu predstavljaju najviši organ izvršne vlasti, a svojim međusobnim prepirkama i disonantnim nastupima u inozemstvu samo su zbunjivali narod i brukali državu u svijetu. Na taj način ugrozili su dostojanstvo ove institucije i postali dio problema, a ne rješenja. Po mom dubokom uvjerenju, Predsjedništvo BiH mora ulijevati optimizam, ujedinjavati narod i zemlju, dakle sve ono što dosadašnji saziv nije radio. Što se tiče konkretno dr. Harisa Silajdžića, njegov mandat obilježen je politikom „sve ili ništa“ koja Bosni i Hercegovini nije donijela ničeg dobrog. Naprotiv, uzrokovala je niz problema u radu samog Predsjedništva, te otvorila put radikalizaciji prilika u zemlji nakon neodgovorno zaustavljenog reformskog procesa. Zbog toga mislim da je vrijeme da dr. Silajdžić nakon izgubljene četiri godine za BiH odstupi i poluge vlasti prepusti onima koji ovu zemlju mogu voditi na sigurniji i bolji način.
A što mislite o drugom vašem protukandidatu gosp. Fahrudinu Radončiću?
Odgovor:Poštujem pravo svakog građanina ove države da u skladu s ustavnim odredbama ponudi svoju kandidaturu na izbor i volju birača. To pravo iskoristio je i gospodin Radončić. Međutim, on ne posjeduje dovoljno političko iskustvo niti iza sebe ima bilo kakav politički rezultat na osnovu kojeg bi mogao dati releventano mišljenje o njegovoj kandidaturi. Iz tog razloga ne smatram ga ozbiljnim protukandidatom. Novoosnovana SBB i ne pokušava prodrijeti u Republiku Srpsku, fokusirana je isključivo na Federaciju i na izravan napad na SDA. Dakle, SBB doprinosi daljem
fragmentiranju Bošnjaka, i to na jedan konfliktan i štetan način.
Što smatrate svojim prednostima u odnosu na vaše protukandidate, zbog čega mislite da ste najbolji izbor za Bošnjake i BiH?
Odgovor: Moja prednost prvenstveno se ogleda u tome da imam mogućnost komunikacije i dogovora sa svim bitnim faktorima u bošnjačkom narodu. Sa svima njima, počev od političkih i vjerskih prvaka, preko akademske zajednice do kulturnih i sportskih radnika imam ili izvanredne ili dobre ili barem korektne odnose. Mislim da je to temeljni uvjet za postizanje unutarbošnjačkog jedinstva, što treba biti jedan od najvažnijih zadataka bošnjačkog člana Predsjedništva. Imam
iskustvo parlamentarnog rada od Skupštine Kantona Sarajevo, preko Federacije BiH, Parlamentarne skupštine BiH do Vijeća Europe, iskustvo rada na obnovi porušenog Sarajeva kao direktor Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo, a sve to dopunjeno neprocjenjivim iskustvom koje sam stekao kao suradnik rahmetli Alije Izetbegovića. Mislim da je to sasvim dovoljno.
Ukoliko biste bili izabrani u Predsjedništvo BiH, s kim biste najbolje surađivali od kandidata za hrvatskog odnosno srpskog člana Predsjedništva?
Odgovor: Kao što sam i ranije isticao, od svih koji su se kandidirali na pozicije druga dva člana Predsjedništva BiH najbolje odnose u dosadašnjem radu imao sam s gospodinom Martinom Ragužem i gospodinom Mladenom Ivanićem. U tom slučaju sva tri člana Predsjedništva BiH bili bi predstavnici stranaka koje su članice najveće i najjače parlamentarne skupine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, skupini Europskih narodnih stranaka. Međutim, pozicije u Predsjedništvu BiH ne popunjavaju se na osnovu mojih ili bilo čijih osobnih želja i afiniteta, nego isključivo voljom
biračkog tijela. Ono što ja mogu već sada potvrditi da ću jednako predano raditi na dijalogu i traganju za kompromisnim i dobrim rješenjima sa svakim onim koji voljom građana zauzme poziciju srpskog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Mislite li da Predsjedništva BiH treba barem jednom godišnje podnositi izvještaj Parlamentu, da treba bolje surađivati s Vijećem ministara, pokretati incijative u Parlamentu?
Odgovor: Naravno, i to je jedna od mojih suštinskih zamjerki na rad Predsjedništva BiH u proteklom mandatu. Nedostajalo je inicijative u svakom pogledu! Nije bilo zajedničkih sjednica s Vijećem ministara i entitetskim vladama, a Predsjedništvo BiH je vrh operativne vlasti. Predsjedništvo mora početi raditi svoj posao, inicirati i „gurati“ rješenja za ispunjavanje uvjeta za ulazak u EU i NATO, a ne generirati svađe u kojima se dokazuje tko više voli BiH, a tko RS, a sve u svrhu osvajanja jeftinih političkih poena.
Mislite li da je za BiH štetno da nehrvati biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH?
Odgovor: Da, to je pitanje koje je aktualno od prošlih općih izbora 2006. godine. Brojke nepobitno dokazuju da je Željko Komšić izabran prvenstveno bošnjačkim glasovima i nisam sretan zbog toga. Mislim da SDP takvom kandidaturom ne šalje dobru poruku hrvatskom narodu. Ako su pred izbore 2006. godine mislili da će uspjeti zadobiti povjerenje Hrvata u BiH za svoj prijedlog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, evidentno je da to nisu uspjeli. Ne znam zašto to ponovo rade, ali znam da su u najmanju ruku nedosljedni. Ako su željeli dokazati svoju multietničnost, trebali su predložiti po jednog kandidata za svaku poziciju u Predsjedništvu BiH. Na ovaj način pokazuju jednu dozu sebičnosti i gladi za vlašću, ne mareći za posljedice po BiH, a to nije dobro.
Jesu li po važoj ocijeni Hrvati u BH, po daytonskom Ustavu, u neravnopravnoj poziciji, majorizirani? Ako budeta izabrani za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH hoćete li se zalagati da se takva hrvatska pozicija popravi?
Odgovor: Bježim od velikih riječi, a majorizacija naroda je svakako jedna od takvih. Istina je da ni jedan narod nije do kraja zadovoljan pozicijom koju mu je odredio Daytonski ustav i da je to već dovoljna činjenica da se ozbiljno uđe u proces reforme ustava. Pri tome ta reforma mora počivati na rješenjima koja će biti utemeljena na zajedničkom nazivniku interesa i Srba i Hrvata i Bošnjaka i međunarodne zajednice, a prema presudi suda u Strassbourghu, i svih građana koji žive u BiH. Moj mandat u Predsjedništvu BiH je zastupanje i zaštita interesa bošnjačkog naroda, ali sam uvjeren da je jedan od suštinskih interesa bošnjačkog naroda da svaki Srbin i Hrvat, odnosno građanin BiH, bude zadovoljan i komotan u zajedničkoj nam domovini.
S kakvim ustavnim uređenjem BiH se to može, po Vašem sudu, postići. Za kakvo preuređenje BiH se Vi zalažete?
Odgovor: Kao što sam već rekao, ustavno preuređenje BiH je neminovnost. Zalagaću se za ustavnu reformu koja će omogućiti funkcionalnu državu s vlastitim mehanizmima deblokade koji će zamijeniti odlazeći OHR. Državu osposobljenu da ubrzano ispunjava uvjete na putu euroatlantskih integracija, državu koja će stvoriti okvir za brži oporavak ekonomije, zapošljavanje i popravak životnog standarda. Trebat će puno političkog majstorstva da se to postigne, ali pošto smo s sprilskim izmjenama ustava iz 2006. godine već bili blizu toga, uvjeren sam da to jednim upornim radom, inicijativom i traganjem za kompromisima možemo postići.
Smatrate li da će vam određeni broj glasova donijeti i činjenica da ste sin prvog predsjednika Predsjedništva BiH i lidera Bošnjaka Alije Izetbegovića?
Odgovor: Prezime, genetika i iskustvo koje sam stekao uz oca su sigurno od pomoći, ali nisu presudni. Bošnjaci su zreo narod i neću dobiti podršku isključivo na osnovu emocije prema mom rahmetli ocu. Upravo zbog toga već treći mjesec obilazim Bosnu i Hercegovinu i upoznajem ljude sa svojim stavovima, programom i vizijama kako unaprijediti državu i postići jedinstvo bošnjačkog naroda. Mislim da mi jako dobro ide.
Vaši odnosi s predsjednikom SDA gosp Tihićem bili su nešto zategnuti u vrijeme kampanje za izbor predsjednika Stranke i nakon stranačkog kongresa. Kakvi su ti odnosi sada i što mislite o gospodinu Tihiću?
Odgovor: Peti kongres SDA je stvar prošlosti. Mislim da je SDA ovim Kongresom očitala lekciju iz demokracije svim političkim strankama u BiH. Danas sam ja kandidat SDA - najjače političke stranke u BiH za bošnjačkog člana Predsjedništva, uz jednoglasnu podršku čitavog rukovodstva SDA i predsjednika Sulejmana Tihića. Mislim da to dovoljno govori o našim odnosima, i o odnosima unutar SDA.
Što susjedne zemlje Hrvatska i Srbija mogu očekivati vašim eventualnim ulaskom u Predsjedništvo BiH?
Odgovor: Jedna od ključnih stvari na putu ka EU jeste spremnost na međusobnu suradnju zemalja u regiji. Nažalost, u protekle četiri godine BiH je pokazala vrlo malo inicijative po tom pitanju. To se mora promijeniti. Ukoliko budem izabran, moja inicijativa će biti da prve službene posjete kolektivnog šefa države budu posjete Beogradu i Zagrebu. Zalagat ću se da odmah otvorimo set pitanja za koja postoji visok stupanj suglasnosti za rješavanje kako bi na taj način otvorili prostor rješavanju onih težih, kao što su: granice, imovine BiH kompanija u susjednim zemljama i
korištenje hidroenergetskog potencijala. U Beogradu i Zagrebu i obratno moraju biti diplomatski predstavnici najvišeg ranga, a ne kao dosada da u Beogradu godinama ne imenujemo ambasadora, a kada ga imenujemo da to bude nekarijerni diplomata. Neozbiljne izjave da ćemo nekom „polomiti prste“, kakve smo znali čuti od gospodina Komšića, ne mogu kompenzirati nesposobnost da se ostvari pravi rezultat u rješavanju otvorenih pitanja.
Namjeravate li redefinirati vanjsku politiku BiH. Što bi po vašem sudu trebali biti vanjskopolitički prioriteti BiH?
Odgovor: Prvi fokus je reginalna politika i bolja suradnja sa susjedima. Zatim slijedi popravak odnosa sa zemljama koje su jamac Daytonskog mirovnog sporazuma – ove zemlje su ignorirale sadašnji sastav Predsjedništva, vjerojatno pasivizirane rušenjem Travansjkog i Butmirskog paketa ustavnih reformi. Zalagat ću se da u strateškim diplomatskokonzularnim predstavništvima imamo karijerne diplomate, kako bi putem njih proveli agresivniju i kvalitetniju politiku približavanja EU i NATO-u, jer na taj način stvaramo osnovne preduvjete za sigurnost i stabilnost bez kojih nije
moguće napraviti ambijent privlačan investicijama i razvoju ekonomije. Tražit ću da potencijalni ambasadori izrade program rada, naročito po pitanu dijaspore i ekonomske saradnje...
- GLAS SRPSKE
GLAS:Koliko glasova birača očekujete? Mislite li da će izlaznost birača biti veća nego na prethodnim izborima?
Odgovor: Procjene su nezahvalne, s obzirom na to da se i na ovim izborima očekuje segmentiranje bošnjačkih glasova na bošnjačke kandidate za člana Predsjedništva BiH, ali i na kandidata SDP-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Bez obzira na izlaznost birača, a želio bih da ona bude veća nego na prošlim izborima, očekujem da će za izbor bošnjačkog člana Predsjedništva biti potreban relativno manji broj glasova nego na izborima 2006. godine. Očekujem punu podršku svih glasača SDA, ali i drugih stranaka i za to već postoje najave.
GLAS: Šta ćete prvo uraditi ako pobijedite na izborima?
Odgovor: BiH mora da intenzivira dijalog sa susjedima. Nažalost, u protekle četiri godine BiH je pokazala veoma malo inicijative o tom pitanju. Želim da otvorim set pitanja za koja postoji visok stepen saglasnosti. To je preduslov za rješavanje težih pitanja kao što su granice, imovina bh. firmi u susjednim državama i korišćenje hidroenergetskih potencijala. Moramo popraviti odnos sa zemljama koje su garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. Aktuelni saziv Predsjedništva BiH je prekinuo skoro sve veze sa ovim, za nas, bitnim državama. Ostali smo bez strateških političkih partnera. U strateškim diplomatskokonzularnim predstavništvima BiH mora imati karijerne diplomate, diplomate koji imaju iskustva kako bi putem njih sproveli agresivniju i kvalitetniju politiku približavanja EU i NATO-u. Tražiću da naši ambasadori izrade program rada, naročito o pitanju dijaspore i ekonomske saradnje.
GLAS: Kako biste ocijenili protivničke kandidate?
Odgovor: Kada je riječ o politici lidera SBiH Harisa Silajdžića, mislim da je mogao da uradi daleko više za BiH. Imao je previše loših političkih procjena. Njegovo tvrdoglavo odbijanje ustavnih, policijskih i drugih reformi koštalo je BiH i izgubili smo četiri godine. Uz dužno poštovanje prema svim ostalim kandidatima za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Silajdžića smatram jedinim rivalom. I prije izborne kampanje o meni je, u proteklih nekoliko godina, izneseno toliko neistina da sam skoro "oguglao" na njih. Nemam vremena ni volje da se bavim njima. U dosadašnjoj kampanji nikog nisam uvrijedio, niti ću to uraditi.
GLAS: Šta sadrži Vaš program?
Odgovor: Treba nam jača država. Da bismo to postigli, moramo otkočiti reformske procese koji su lošim političkim procjenama zakočeni prije četiri godine. Treba nam evropski put koji nije ništa drugo već uvođenje evropskih standarda u BiH, koji znače jaču i efikasniju državu. Treba nam efikasnije Predsjedništvo BiH koje neće kočiti, već otvoriti put BiH ka NATO savezu. To je put stabilnosti i mira koji će ohrabriti investitore, a to znači nova radna mjesta, ekonomsku sigurnost, veće penzije, socijalne fondove...
GLAS: Zašto da građani glasaju za Vas?
Odgovor: S ponosom nosim svoje prezime i ponosim se onim što je moj otac uradio za ovu državu. Imam vrijedno političko iskustvo. Ono što mogu već sada potvrditi je da ću jednako predano raditi na dijalogu i traganju za kompromisnim i dobrim rješenjima sa svakim onim koji voljom građana zauzme poziciju srpskog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH. SDA je motorna snaga za sve bitne procese u BiH. To politička istorija dokazuje. Očigledno je da jaka SDA garantuje progres u državi i vjerujem da to narod zna. To je izvor našeg optimizma i uvjerenja u izbornu pobjedu.
- SAN
SAN: Iz Vašeg ugla, s kim graditi Bih? Bolje rečeno, ko su mogući sagovornici u entitetima, posebno u RS, koji će imati podršku naroda i koji realno razmišljaju u pravcu izgradnje države BiH?
Odgovor: Od 1996. do 2006. godine smo znali graditi sa onima koji je vole, ali i sa onima koji je ne vole. To je bio politički majstorluk u kojem je bila presudna dobra saradnja sa međunarodnom zajednicom. Jer, nije SDS tražio da se ukine vojska RS, granična služba i obavještajna služba. Tražili smo to mi i znali smo kako da toga doći. Prije četiri godine zaustavljena je reformska ofanziva, unesen razdor među bosanske patriote, odgurnuta međunarodna zajednica i, što je najgore, otvoren prostor za kontraofanzivu antibosanskih snaga. Dakle, s kim graditi BiH? Odgovor je sa svakim ko zna pravilno protumačiti interes svog naroda bez obzira koliko voli ostale narode BiH. Jer, svaki racionalan lider, političar koji zna sabrati dva i dva, zna da je njemu i njegovom narodu potreban mir i stabilnost i da samo tako možemo ostvariti poslovni ambijent, privući investicije, zaposliti mlade ljude i napuniti budžete. Alternativa tome je nered koji će u prvaom talasu ugroziti ekonomski oporavak, redovne plaće i penzije, a u krajnjem ugroziti mir i omogućiti postojanje crnog scenarija od prije 20 godina. To neće dozvoliti međunarodna zajednica i institucije države BiH. To je ćorsokak koji će svaki normalan lider izbjeći.
SAN: Međunarodni i domaći politički faktori slažu se u ocjeni da je odmah nakon izbora potrebno napraviti sveobuhvatnu reformu Ustava BiH. Kakve su šanse da ponovo zaživi aprilski paket ustavnih promjena?
Odgovor: Srpski političari tvrde da više nikada neće pristati na rješenja iz aprilskog paketa. Mislim da, ipak, hoće pristati na slična rješenja i na izvjesnu redukciju entitetskog glasanja, te ugradnju domaćih mehanizama deblokade koji će zamijeniti ulogu OHR i bonskih ovlasti. Pristat će na to jer žele odlazak OHR-a.
SAN: Često ste u svojim istupima potencirali ekonomski razvoj BiH i zapošljavanje ljudi. Na koji način državu pokirenuti i njenu privredu, ako se uzme u obzir podatak da je trenutno nezaposleno pola miliona ljudi?
Odgovor: Ta cifra je manja za barem sto hiljada ljudi koji rade u tzv. sivoj ekonomiji. Ipak, broj od 400 hiljada je depresivan i krajnje je vrijeme da se pomogne tim ljudima. SDA je razradila realan program obnove ekonomije, taj program zauzima pola naše predizborne platforme. Ali, SDA mora imati poluge u svojim rukama da bi uradila više. Već osam godina ministri privrede i finansija nisu iz SDA. Moramo rasteretiti privredu. Ovakvi porezi odbijaju nove investitore i onemogućavaju razvoj i polet onih koji već posluju u BiH. Moramo efikasnije suzbiti kriminal, korupciju, nelojalnu konkurenciju. Moramo osigurati jeftin kapital, stimulacije uspješnim projektima, garancije koje daje država. Moramo ubrzati izgradnju infrastrukture.
SAN: Jedno od pitanja koje je itekako bitno BiH na putu euroatlanskih integracija je državna imovina. kako vidite rješenje za to?
Odgovor: Oružanim snagama treba dti sve ono što im pripada, prije svega 69 lokacija koje su uslov za dalji napredak ka NATO-u. Sadašnji sastav Predsjedništva BiH nije ni ovo riješio, tako da smo izgubili godišnji plan NATO i stajat ćemo u mjestu do septembra 2011. godine. Zatim, dati državnim institucijama potrebne objekte. Ostalo, na bilo koji način uvesti u funkciju i omogućiti privredi da to koristi. Kasarna Jajce je prije pet godina imala investitora iz Saudijske Arabije koji je kanio od nje napraviti prvoklasan hotel i zaposliti 400 radnika. Zar je važno da li će ovaj objekat biznismenu ustupiti uz dobru nadoknadu vrh države ili će to učiniti načelnik Opštine Stari Grad? Pitanje državne imovine je ispolitizirano. Od njega se pravi slučaj da bi se stvorila iluzija da neko brani državu, neko drugi entitet. Državna imovina čini jedan promil imovine BiH, hiljaditi dio koji nije toliko bitan kako ga pokušavaju predstaviti. To je kamičak u cipeli koji treba riješiti, možda i prodati privrednicima i iz tih sredstava dati povoljne kredite ili tim sredstvima pomoći proces povratka.
SAN: Reforma policije je također prioritet u cilju efikasnije borbe protiv organizovanog kriminala i mafije. Kako se izboriti sa kriminalom, počevši od maloljetničkog pa do onog u državnim strukturama?
OHR nam je ponudio tu reformu i trebalo je prihvatiti to rješenje. Haris Silajdžić je u svom stilu ''sve ili ništa'' dobio skoro ništa. To je teška greška i teški grijeh spram Bošnjaka. Da je usvojena reforma kakva je ponuđena, ne bi Fata Orlović dočekala Bajram izrezanih ruku, jer bi u policiji RS bilo na stotine policajaca i komandira Bošnjaka. Nažalost, ne vjerujem da ćemo npostići sličan aranžman. Ostat će policija koja se dogovara, koordinira, umjesto da se u njoj komanduje i naređuje. Moramo se izboriti barem za etničke balanse u njoj u skladu sa odlukom o konstitutivnosti naroda. Zatim, osnažiti, podržati ohrabriti rad tužilaca i policajaca. Dati im potrebna sredstva i stimulisati ih. Normalno, izgraditi i nedostajuće zatvorske kapacitete te sarađivati sa EUROPOL-om i provesti program GREKO.
